Hrvatska nastava u Baden-Württembergu svečanom je proslavom i glazbeno-scenskim programom u dvorani Kursaal u Bad Cannstattu obilježila 30 godina kontinuiranog rada. Proslavu pod pokroviteljstvom Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske organizirale su Koordinacije Stuttgart, Mannheim i Ulm zajedno s Glavnim školskim odborom Koordinacije Stuttgart i Hrvatskim prosvjetnim društvom. Među mnogobrojnim sudionicima proslave bili su učitelji, roditelji učenika, učenici, bivši učitelji i koordinatori te visoki predstavnici hrvatskih i njemačkih kulturnih i obrazovnih institucija, koji su održali kratke govore. Sve je goste na samom početku pozdravila Ivana Nosić, mag., koordinatorica Koordinacije Stuttgart i voditeljica Centra hrvatske nastave u Baden-Württembergu.

Suradnja je ključna

– Proteklih je 30 godina hrvatska nastava bila jedan od stupova očuvanja hrvatskog jezika i identiteta najmlađe generacije Hrvata koji žive u Baden-Württembergu. Iz godine u godinu to postaje sve teži i teži zadatak i to najviše znaju naši učitelji koji se na terenu susreću s brojnim problemima. Brojke pokazuju da je nastava materinjeg jezika, ne samo hrvatskog nego i drugih manjina u Njemačkoj, u krizi zbog brojnih čimbenika. Da bi se izazovi prevladali, potreban je stalni rad na unapređenju sustava, na prilagođavanju potrebama vremena, na uvažavanju iskustva i znanja kompetentnih osoba koje su radile u sustavu i na buđenju pomalo izgubljene svijesti očuvanja kulturnog identiteta u obitelji, od koje sve polazi, ali i svijesti o važnosti davanja sebe zajednici, o nesebičnom i požrtvovnom djelovanju u zajednici u koju smo poslani – rekla je Ivana Nosić, zahvalivši na pomoći roditeljima učenika, učiteljima, članovima Hrvatskog prosvjetnog društva, Glavnoga školskog odbora, bivšim koordinatorima i učiteljima, pokrovitelju večeri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH, Ministarstvu za kulturu, mlade i sport Baden-Württemberg, Generalnom konzulatu RH u Stuttgartu, Matici iseljenika, katoličkim misijama, kulturnim udrugama i svima ostalima uključenima u rad hrvatske nastave.

– Materinski jezik, kao i njegove gramatičke konstrukcije, usvajamo rođenjem, on je esencijalan za oblikovanje identiteta, koji kasnije razvijaju učitelji i pedagozi. Zato roditelji imaju važnu ulogu da zajedno s njima u hrvatskoj školi grade jezik naše djece – kazao je dr. sc. Alen Saček, predsjednik Glavnoga školskog odbora, koji se na kulturnu povezanost njemačke i hrvatske kulture osvrnuo edukativnom i zanimljivom pričom o cijenjenoj vinskoj sorti u Njemačkoj i inozemstvu, poznatoj po nazivima Zinfandel i Primitivo, dok je manje poznato da je to zapravo Tribidrag odnosno Crljenjak, autohtono vino iz Kaštela, koje je svojim okusom osvojilo nepca ljubitelja vina.

Sretna lica – najveća nagrada

Dr. sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu istaknuo je da su za tijelo koje on predstavlja, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, programi usmjereni na djecu i mlade i za djecu i mlade najvažniji programi koje organiziraju zajedno s hrvatskim organizacijama širom svijeta.

– Pri tome je učenje hrvatskoga jezika i kulture, usvajanje baštine, umjetnosti, vjere i kulture od iznimne važnosti. Proteklih desetljeća likovni, literarni i drugi kreativni radovi naših učenika osvajali su brojne nagrade, a vidjeti sretna lica učenika za nas koji smo bili uključeni u njihov rast i razvoj za nas je najveća nagrada – izjavio je Milan Bošnjak te zahvalio njemačkim školama jer su jako dobri domaćini budući da se hrvatska nastava održava u njemačkim školama.

Posjetiteljima se obratila predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja RH Estera Šimić, prof., viša stručna savjetnica za hrvatsku nastavu u inozemstvu.

– Sve nas koji dolazimo iz domovine iznimno veseli vidjeti na jednom mjestu okupljen velik broj Hrvata i prijatelja Hrvatske kao što je to danas. Prošla su tri desetljeća Hrvatske otkako su udareni temelji hrvatskoj nastavi u Baden-Württembergu. I tada i danas cilj je isti: njegovati hrvatsku riječ i osnažiti nacionalni identitet u svijetu koji se globalizira galopirajućom brzinom. Današnja svečanost otkriva puninu i svrhu hrvatske nastave, a to je očuvanje hrvatskog identiteta naše djece i mladih. Hrvatsku nastavu u inozemstvu Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH smatra punopravnim dijelom hrvatskog obrazovnog sustava, strateški važnom u očuvanju identiteta i jezika – rekla je Estera Šimić.

Pomažu od srca

Osim hrvatskog Ministarstva znanosti i obrazovanja, veliku potporu hrvatskoj nastavi u Baden-Württembergu pruža i pokrajinsko Ministarstvo za kulturu, mlade i sport, čiji se predstavnik Matthias Wolf, voditelj Ministarskoga savjeta za europska i međunarodna pitanja, također obratio okupljenima naglasivši da je hrvatska nacionalna manjina po brojnosti četvrta nacionalna manjina u Baden-Württembergu. Istaknuo je da je počašćen što ima priliku sudjelovati u ovoj proslavi i da mu je drago što Baden-Württemberg financijski potpomaže rad hrvatske nastave, svjestan da to možda nisu velika sredstva, ali su dodijeljena od srca.

Goste je na kraju pozdravio dipl. ing. Ivan Sablić, generalni konzul RH u Stuttgartu, koji se osvrnuo na važnost dijaloga i prenošenja priča s generacije na generacije u očuvanju jezika i kulture. Dodao je da je jezik i političko pitanje, budući da je pravo i sloboda da se narod služi vlastitim jezikom usko povezan i s borbom za slobodu naroda i samostalnost države.

U glazbeno-scenskom programu, koji je vodio Matko Đevoić, mag., koordinator hrvatske nastave u Ulmu, nastupili su učenici hrvatske nastave s točkom pod nazivom Hrvatski kolaž, koju su potpomogli i učenici članovi folklorne skupine Tančec iz Ehingena pod vodstvom Caroline i Marije Magdalene Dusper te tamburaška skupina Primaši iz Ehingena pod vodstvom Maksimilijana Duspera; dramski umjetnik Antonio Šunjić interpretativno je izveo ulomak iz romana Prosjaci i sinovi Ivana Raosa; pijanistica Ivana Štimac Agius izvela je skladbe Dubrovačka contradanza (Boris Papandopulo), Međimurski drmeš (Josip Štolcer Slavenski) i Hrvatska rapsodija (Tonči Huljić); mezzosopranistica Melis Vlahović otpjevala je uz pratnju pijanistice skladbe Serenada (Josip Hatze) i Oda zemlji (Jakov Gotovac), a na samom kraju obje su umjetnice izvele skladbu Jalta, Jalta (Alfi Kabiljo), na kojoj su im se pridružili svi učenici i učitelji te zajedno zapjevali.

Ustroj hrvatske nastave u Baden-Württembergu

Valja istaknuti kako hrvatsku nastavu u inozemstvu organizira Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH u 20 zemalja diljem svijeta. Nastava je namijenjena djeci i mladima koji privremeno ili stalno žive u inozemstvu, ali i svima onima koji žele učiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu. U njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg hrvatska je nastava podijeljena na tri koordinacije – Ulm (koordinator Matko Đevoić, mag.), Stuttgart (koordinatorica Ivana Nosić, mag.) i Mannheim (koordinatorica Antonija Pavlović, mag.) te je od 1991. godine u nadležnosti hrvatskoga Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Osim Generalnoga konzulata RH u Stuttgartu, bez čije bi pomoći bilo nezamislivo organizirati nastavu u njemačkim školama, iznimnu podršku radu učitelja daje Glavni školski odbor s dr. sc. Alenom Sačekom na čelu te Roditeljsko Vijeće, koje vodi Snježana Dundić. Članovi Odbora i Vijeća aktivno su uključeni u organizaciju bogate ponude izvannastavnih aktivnosti za učenike. Financijsku pomoć radu u nastavi i organizaciji izvannastavnih aktivnosti od samih početaka pruža Hrvatsko prosvjetno društvo, na čijem je čelu ove godine Mile Baričević. Članovi društva uglavnom dolaze iz redova učitelja i roditelja učenika, ali se i ostali članovi hrvatske zajednice mogu učlaniti i tako poduprijeti rad na izgradnji hrvatskoga identiteta kod najmlađe generacije Hrvata u Baden-Württembergu. Osim spomenutih tijela, nastavu dobrovoljno pomažu i brojni pojedinci, od kojih posebno valja istaknuti gospodina Olivera Bićanića i tvrtku Activation GmbH, koja volonterski pruža informatičku podršku cjelokupnom sustavu hrvatske nastave u SR Njemačkoj te Ivu Jozića i tvrtku Adria Markt, čija su vrata svakodnevno otvorena na raspolaganju Centru.